Zašto postoje rupe na listovima jagode i šta da radite?

Sadržaj
  1. Potencijalne štetočine
  2. Bolesti i njihovo lečenje
  3. Mere prevencije

Rupe na listovima jagoda su česta pojava, što ukazuje na to da je biljka ili bolesna ili da su je precipitirali paraziti. Reći ćemo vam šta da radite sa ovim u ovom članku.

Potencijalne štetočine

Mnogo je štetočina koje uzrokuju da se jede lišće jagode, o čemu svedoče brojne rupe. Najčešći posetilac jagodičastog vrta je malino-jagodni žižak. Ovo je mali insekt čija veličina obično ne prelazi 3 milimetra. Aktivno se hrani listovima, cvetovima i pupoljcima ne samo jagoda, već i malina, kupina i jagoda. Ženka takvog parazita može da položi oko 50 jaja po sezoni, zbog čega se pojavljuju male bube koje aktivno grizu lišće jagode, zbog čega se formiraju rupe.

Takav štetan insekt je sposoban da vam potpuno oduzme žetvu jagoda, pa je stoga neophodno boriti se sa njim. Ovo se može uraditi uz pomoć narodnih lekova, ali ako su paraziti uspeli da se razmnože, onda je bolje pribegavati hemijskim ili biološkim sredstvima, među kojima su najpopularniji "Karate", "Fitoverm", "Cesar" i " Corsair".

Kopriva je još jedna štetočina koja jede lišće jagode. To je svetlo zelena buba veličine 1 centimetar. Ovaj insekt sa zadovoljstvom jede mlade listove na ivicama, a takođe se veoma aktivno razmnožava. Imajte na umu da larve takođe štete biljci, štaviše, ozbiljno štete, jer jedu njene korene. Za borbu protiv ovog parazita potrebno je u proleće i nakon plodova otpustiti tlo sa grmovima jagoda, a takođe i obrađivati ​​mlade jagode dok se ne formiraju pupoljci rastvorom "Karbofosa" sa koncentracijom od 2-3%.

Još jedna česta štetočina je buba jagoda. Ovo je mali insekt veličine do 4 milimetra, koji zbog svoje proždrljivosti može naneti veliku štetu grmovima jagoda. Ovaj štetni insekt grize lišće, uništavajući skoro celu lisnu ploču, ostavljajući za sobom samo film i vene. Istovremeno, ovo stvorenje se veoma aktivno reprodukuje: jedna ženka može da položi oko 200 jaja za samo mesec dana. Za borbu protiv ovog parazita možete koristiti njegove prirodne neprijatelje, na primer, grabežljive bube i bube, duvansku prašinu ili hemikalije. Vredi pribegavati pomoći poslednjem samo ako su insekti uspeli da ozbiljno zaraze biljku.

Često se grmlje jagode precipituje i od jagodnog lišćara. To je mali crvenkasti leptir. Sam po sebi je bezopasan, što se ne može reći za njegove gusenice - upravo one nanose najveću štetu grmovima jagoda. U početku jedu donje listove, a zatim, sazrevši, prelaze na druge. Paraziti grizu ploče listova, savijaju ih i lepe zajedno sa paučinom.

Za borbu protiv ovog parazita, pre svega je potrebno ukloniti staro lišće, ispod kojeg štetni insekti često hiberniraju, a takođe i tretirati biljku "Karbofosom" i "Phosbecidom".

Bolesti i njihovo lečenje

Jedna od najčešćih bolesti koja izaziva rupe na jagodama je antraknoza... Ovo je gljiva koja se aktivno razvija u toploti i visokoj vlažnosti, koja je sposobna da zarazi celu biljku. U početku izaziva braonkaste oznake koje podsećaju na opekotine ili rane, koje se kasnije osuše i počinju da pucaju, što dovodi do uništenja lisne ploče.Ako započnete bolest, onda kasnije možete izgubiti celu žetvu jagoda. Bolje je boriti se sa ovom bolešću u ranim fazama. Da biste to uradili, potrebno je na vreme ukloniti pogođene delove grma, zaliti ga isključivo u korenu i odmah početi da primenjujete fungicidne preparate.

Smeđa mrlja je još jedan čest posetilac kreveta sa jagodama. Bolest, po pravilu, postaje aktivnija u drugoj polovini leta, u periodima velikih padavina i na niskim temperaturama. Ovo je gljivična bolest koja uzrokuje crvene mrlje na listovima jagode koje vremenom postaju smeđe. Nakon toga, ove tačke se osuše i na tim mestima se formiraju rupe. Ova bolest može značajno smanjiti prinos jagode i oslabiti grm, što će biti posebno primetno sledeće godine.

Oni se bore protiv ove bolesti veoma radikalno, iskorenjivanjem grma sa njegovim naknadnim spaljivanjem - to je neophodno kako se bolest ne bi proširila na zdrave biljke. Dalje, zdravi grmovi se prskaju bordoskom tečnošću u koncentraciji od 1%, zalivanje i smanjena je količina azotnih đubriva. Za profilaksu, nakon žetve, biljka se može tretirati sa "Fitosporinom".

Ramularoza je još jedna gljivična bolest koja se širi bez obzira na faktore kao što su temperatura i vlažnost, ali posebno voli sunčevu svetlost. Bolest izaziva pojavu malih smeđih pega, koje se vremenom povećavaju, a njihova jezgra počinje da beli i propada, zbog čega se formiraju rupe na lisnoj ploči. Nakon toga, oboleli list počinje da bledi i odumire. Oni se bore protiv ove biljke na sledeći način: staro lišće se uklanja, a grmlje se prskaju sredstvima protiv gljivica, koja sadrže bakar, kao i bordosku tečnost sa koncentracijom od 3%.

Još jedna bolest koja može izazvati rupe na listovima jagode je bela pega. Može početi da se razvija u proleće, šireći se na mlade biljke i stabljike, što je preplavljeno njihovom smrću. Da bi se sprečilo pojavljivanje bolesti, potrebno je eliminisati staro lišće, a takođe u proleće organizovati tretman biljke Bordo tečnošću koncentracije 1%.

Mere prevencije

Preventivne mere mogu vam pomoći da izbegnete mnoge probleme i uzgajate zdrav i ukusan usev. Za početak, potrebno je redovno pregledati jagode kako biste na vreme uočili parazite ili simptome bolesti. Ne zaboravite na kvalitetnu negu. Dobro zalivanje, preventivni tretman narodnim i specijalnim sredstvima, kao i hranjenje su neophodni za jagode, bez njih će biljka biti slaba i neće moći dugo da izdrži napade parazita ili bolesti. Vrijedno je obratiti pažnju na čišćenje starog lišća, jer se ispod njega mogu sakriti štetni insekti ili spore gljivica, koje mogu lako preživjeti zimu i početi da talože biljke za narednu sezonu.

Ne zaboravite na provetravanje prostorija kada su u pitanju jagode koje se uzgajaju u stakleničkim uslovima. Bez ventilacije, staklenik će biti previše topao, zajedno sa visokim nivoom vlage, to može izazvati razvoj gljivica.

Obratite pažnju na berbu korova, jer su oni najčešće distributeri parazitskih insekata i gljivica. Ne zaboravite na svoje baštenske alate. Redovno ga dezinfikujte kako slučajno ne biste preneli infekciju sa bolesne biljke na zdravu.

нема коментара

Komentar je uspešno poslat.

Кухиња

Спаваћа соба

Nameštaj